Page 3 of 8

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 15 Dec 2008, 14:57
by kontejner
Letjelo se dva do tri dana tjedno, prosjek mozda 16 aviona, tri izlaza po avionu.
Ovo moze varirati na kojekakve nacine , ovisno o vremenskim uvjetima, broju aviona, zadatku, odsutnim pilotima, kojecemu.
Uglavnom bio je nekakav godisnji plan naleta koji je trebalo popuniti ,sad da me pitas za cifru stvarno se ne sjecam .Pa ovisi o resursima aviona , naletu pojedinih pilota.

Nekad leti samo 352, nekad LAP , nekad svi(totalna guzva) pa po noci jedni, po danu drugi.

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 16 Dec 2008, 12:43
by relay station
srecom idamodosta planova letenja bas od 352 tako da bar to nemoramo zamišljat kako je bilo
za kontejnera mozda prepoznaje mehanicara?i evo tu je vidljiva ova cudna debela cijev u desnom dijelu slike ide (iznad ove 4 tanje cijevi)
Image

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 21:17
by kontejner
Ne prepoznajem mehanicara ,lica ne pamtim tak dobro , ko neke tehnicke stvari.

Cijevi se ja sjecam, samo nikad mi nije palo na pamet pitati cemu sluzi.S ondasnje perspektive , i

tako sam popamtio previse toga [luda2].


Na primjer LORAP.

Podvjesni kontejner za bocno snimanje,sa velike visine ,zapadne proizvodnje ,(fairchild,messerschmitt,,hughes)
koji se vjesa na ruski avion.
Samo po sebi cudna stvar.

Namjenjen je za "svoje nedamo -tudje gledamo" :urnebes:

Za nas L-kontejner, za pripadnike drugih eskadrila "banana"-nisam nikad cuo da je neko sa strane na pitanje sto je to dobio bilo kakav konkretniji dogovor.I trebao sam potpisati papir da prckam po njemu.


Kuciste je vece od ruskih kontejnera, vanjske linije zaobljene, ima dva bocna prozora prekrivena

roletama.Krajevi se mogu preklopiti u stranu za pristup unutrasnjosti.Unutra sve crno [luda2].
Salim se, unutrasnost je vecim dijelom obojena crnim mat lakom da se sprijece refleksije svjetla .

Za razliku od ruskih kamera sa klasicnim objektivom, Ka -112A koristi parabolicno ogledalo.
Ziroskopski je stabilizirano i pokrecu ga elektromotori.

L-kontejner treba prije leta kondicionirati na 21,5 celzija da se izbjegnu deformacije slike zbog
toplinskih deformacija ogledala .To traje jedno sat i pol do dva.
Sve na prvi pogled djeluje svemirska tehnologija prema ruskom kontejneru,od finoce izrade do optike i elektronike.


ALI....

Po pouzdanosti to je groblje.

Pet godina star kontejner koji po kompletu dodje 4.5 M vise je bio u kvaru nego ispravan.
Koliko se sjecam crkla baterija u satu,ogromna verzija dugmaste litijeve baterije,jedva nabavili.

Jedan od uredjaja za kondicioniranje nije proradio cijelo vrijeme dok sam bio dolje,kvar smo locirali
ali nije bilo chipoteke da se kupi bezvezni cip.Kondicioniranje se provodi crijevima koja se prikopcaju kad se otklopi straznja strana kontejnera kroz koja se upuhuje zrak.
Uredjaj ima kompresor ( kao klima) za hladjene i trofazne grijace za dogrijavanje.Kljucno je postici temperaturu u vrlo uskim granicama , 0.5 stupnja da bi optika dobro radila .Regulacija grijanja je izvedena za svaku fazu posebno, pomocu elektronike sa nul-naponskom sklopkom koja ukljucuje tiristore.

Grijanje-hladjenje radi izmjenicno po par sekundi da se tocno postigne temp zraka.

Na jednom regulatoru je crknuo CA3059 i u to vrijeme bez interneta nije bilo sanse da se sazna sto je to.Koristenjem privatnih veza po svijetu saznali smo da je to standardni element i nekako narucili kad covjek ide doma u Jugu da to donese u djepu



Cip je proizvodnje RCA, oni su imali obicaj da neki element rade po narudzbi i oznace ga po zelji narucitelja.

Imam naprimjer nekih napajanja od IBM kompjutera iz tog vremena,i neke industrijske elektronike sa RCA elementima koji su tako oznaceni
Na cipu pise npr "kontejner RCA" ili "12131415 RCA" pa si ti misli

Blesavi cip cijenom ispod 50 kuna koji se koristi u boljoj vesmasini onesposobio tak skupu napravu.

Kondicioniranje smo provodili u nasem skladistu kontejnera prije vjesanja na avion,obicno su se
promijenile i vrecice sa silikagelom(formalni razlog za kupovinu stednjaka koji je bio u kontejnerskom odjeljenu nasuprot vrata bilo je susenje tih vreca , ustvari smo kuhali kavu jel kontejneri i tak nisu radili) Silikagel za uklanjanje vlage poput onog standardnog u kojekakvoj opremi ,"do not eat" vrecica, samo velika

Zatim se sve prikopca i izvuce na stajanku, i tu se nastavi sa kondicioniranjem sve do zapustanja aviona

Na pocetku stajanke kraj ispitnog stola za motore bila je dovedena trofazna struja za tu svrhu.

U letu koristi napon avionskog generatora za grijace, pojma nemam kako je rijeseno hladjenje dok je na avionu, ali s obzirom da snima sa velike visine, vjerojatno mu i ne treba.

Oplata na kontejneru je drugi problem .Na oba kontejnera pojavile su se pukotine na oplati oko
prozora.Ostri rubovi na okviru izazivali su takva vrtlozenja da je oplata jednostavno od vibracija i
opterecenja popucala.

Po konstrukciji bi se reklo da su predvidjeli da se vozi na krovu automobila(a i tu bi zvizdalo pri
malo vecoj brzini)a ne na avionu.

Po savjetu strucnjaka iz ZMAJA problem je privremeno rijesen busenjem rupica na kraju pukotina,da se zaustavi sirenje i opterecenje rasporedi na neosteceni metal.Ovo se pokazalo kao dobro rjesenje dok se ne promjeni oplata na tim dijelovima .


Sljedeci problem su rolete.Prozor je zasticen roletom sastavljenom od aluminijskih letvica koje su na kraju pricvrscene zakovicama na celicnu traku.Na rubu prozora su utori kao kod obicne prozorske rolete po kojima sve klizi.



Elektromotor namata roletu na bubanj u kontejneru i gura ju kod zatvaranja

Sirina celicne trake je nekih dvadeset milimetara i ima rupe kroz koje su zakovicama pricvrscene
letvice, mozda isto svakih dvadeset milimetara po jedna letvica.
Ovo na zemlji radi odlicno , ali u zraku pocne tresti i vibrirati pogotovo u procesu otvaranja-
zatvaranja dok je roleta labava sto strahovito opterecuje tanke celicne trake na mjestima gdje su ionako oslabljene zbog zakovica .Pa traka pukne recimo na pola prozora i roleta se nastavi
namatati.Treba reci da letvice nisu medjusobno povezane kao klasicna roleta, drzi ih zajedno samo ta traka i nakon pucanja roleta se
namata samo jednom stranom, dok druga ispod mjesta loma zaostaje i pocne se kositi u okviru .Tad zbog opterecenja proradi zastita motora i prozor ostaje poluotvoren s blokiranom roletom.

Trake su mijenjane u ZMAJU , ali nisu potrajale vise od par letova.Onda je pokusano drugo rjesenje , umjesto traka stavljen je tanki celicni lim preko cijele sirine rolete, sto je donekle popravilo trajnost, ali su se oko rupa za zakovice na limu opet pojavile pukotine.

Treca verzija imala je i trake na krajevima , i lim preko cijele sirine. I to je pucalo.

Jednostavno losa konstrukcija.

Pa se desio problem sa kocenjem ogledala na jednom kontejneru.Kod ukljucivanja ziroskopa za
stabilizaciju noseci okvir ogledala treba biti blokiran,tj zakocen, dok se ne stabiliziraju okretaji
motora ziroskopa.Zbog kvara na sistemu kocenja trzaj kod ukljucenja izazvao je nekontroliranio
vrludanje i lupanje ogledala pa su se pojavile naprsline oko ruba. Olabavilo se u okviru i gotovo
polupalo kameru.

Nakon popravka i ucvrscenja pojavio se problem sa kvalitetom fotografija.Osteceni rub ogledala zbog nekontroliranog loma svjetla jako je deformirao sliku.

Odluceno je da se kontejner prebaci u ZRAK-Sarajevo i rub ogledala u sirini ostecenja mat prebrusi.

Na taj nacin izgubilo bi se nekih 5% svjetla, sto je prihvatljivo, i uklonile deformacije slike.

Da sve pripreme otisli su (cini mi se) Lipar i (sigurno)stv Bjelancevic Zoran nekoliko dan prije

autom, a kontejner smo prebacili avionom.Kako je prije toga vec bio na popravku u Zmaju, prevoz

kamionom se pokazao kao prava patnja. Zbog maksimalno dozvoljenog opterecenja od 3G ,po cestama punim rupa (nisu ni sad puno bolje)prijevoz do Sarajeva bi potrajao danima.

Sa jednog aviona skinut je G-metar(potpuno mehanicki instrument, ne zahtjeva nikakvo napajanje) i ucvrscen na kolica za transport kontejnera da se zabiljeze najveci stresovi u transportu.Tako se radilo i kad je isao u Zmaj, i bilo je gotovo na granici dozvoljenog opterecenja .


E onda je dosao interesantan dan .

Letenje prije podne , tri izlaza , Gajic ide u zadnjem na sparki sa nekim pilotom, po obicaju obrise
skroz nisko,pa nestane nekud, svi se drugi vec spustili ,kako je treci izlaz ,poslije slijetanja vec
piloti odlaze prema rupi, pristigle avione punimo i spremamo za tegljenje, a sparke jos nema.
I inace se znao zadrzati da izvede neku fintu, ali obicno u prvom i drugom izlazu ,dok ostali piloti
piju kavicu on obrise preko stajanke na par metara.Bez obzira na iskustvo i ocekivanje, nema sanse da koljena ne odrade svoje kad prodje na pet metara iznad glave a topli zrak pun peckavog mirisa izgorjelog kerozina zapahne stajanku



Kave je znalo biti kojekud, neki nisu ni pili dok Rocko ne sleti. :urnebes:

I evo njega , cudno , ne izvodi nista , ode na slijetanje, dorula do stajanke, brzo ga odguramo na

mjesto, ljestve i vec izlazi.

Ali onaj u zadnjoj kabini samo sjedi, ne otvara poklopac, drzi ruke na kacigi i cudno se ponasa .

Gajic se mota oko aviona , smjesi se i suti.Onaj otraga uspio otkopcati veze kacige, nadize poklopac kabine i spusta se po ljestvama uz pomoc dvojice mehanicara.



Kad je skinuo kacigu, vidimo da nije pilot nego nas genijalac- mehanicar KIK Popovic,dogovorio sa
Gajicem jednu voznjicu i potajno se zamijenio sa drugim pilotom.
Onako osamucen samo napomene da treba nas kontejnerce nesto popodne i da se sa rucka vratimo natrag u rupu, i jel ko iz Sarajeva ako oce ici.

Fotograf Meho se obeznanio od srece kad sm mu rekli da ide sa nama.



Poslije rucka nas cetvorica u rupu, izgurali LORAP, Popovic ga kolicima odvukao do stajanke i cekamo prijevoz.

Stigao je Antonov, bili smo zaprepasteni kako se ta mrcina bez problema sparkirala dok smo L-

ove morali naguravati po stajanci . :confused0006

Po zadnjoj rampi smo ugurali- unjeli kontejner , pricvrstili ga i veli Popovic ajde zauzmite polozaje
idemo.On je sjeo naprijed odma do kabine a nas cetvorica zalegli na kupe sa strane,svaki kraj
prozorcica.Prvo buka postaje sve jaca , kapotazi na motorima se tresu ko da ce se sve raspasti, [neee] ali kad povuce morali smo se loviti po klupama da ne sletimo na pod.

Ubrzanje ko raketa , a izgleda ko leteca kanta.



Kad smo uzletjeli , ode Popovic naprijed , donese nekakvu limenku i veli , ajde sad mozemo
zapaliti,danas mi je bio naporan dan.

Pa kakav je osjecaj ,dojmovi sa leta u migusi?

"Nista me ne pitaj, cijelo vrijeme sam se borio da mi zeludac ne iskoci na usta.Kad je bilo najgore

zamolim Rocka da malo smiri i prestane okretati avion, a on kaze da ne vozi on nega ja. [egyptian]

Uglavnom , nevjerojatno reagira na komande, malo jace povuces i zaljepi te za sjediste da ti je muka.

I jos mi je muka , a sad i ovo propadanje u An-u, jedva cekakam da se spustimo, ako bude vremena

vodim vas na pivo u Sarajevu.


Nazalost , vec su nas cekali kad smo stigli tamo, tako da je piva propala .Bjelanovic je otisao sa
kamionom i kontejnerom i ZRAK, a na pisti su poceli pregovori oko stojadina.
Nikako se ne mogu sjetiti jel bio Lipar, ili neko drugi, uglavnom Gajic je sigurno taj dan bio na Zeljavi,i izmucio Popa , tako da neznam



Pregovori su bili oko ukrcavanja stijadina u avion, zastavnik-navigator se bunio jel su vec imali
problem sa takvim svercanjem auta, kad se otkvacio i skoro su se srusili.Pilot je na kraju odlucio da ide u avion, nece se valjda kolega truckati do Bihaca u kecu, a moze stici za pola sata .

Pogurali smo ga unutra, na sredini je zapelo zbog nagiba rampe, ali smo ga nakraju doslovno podigli otraga i unjeli.

Zavezali su ga na sve nacine, u brzinu i zategnuli rucnu, jedino se malo osjecalo po

benzinu pa nismo smjeli pusiti u povratku [luda2] .

Slijetanje je zastrasujuce kad lezis na klupi i gledas kako kotac dotakne pistu.Na trenutak doslovno nestane iz vida pa se vrati kad od dodira sabije amortizere i hidrauliku :mrgreen:

Pa pici po PSS ko da ce izletjeti, a na kraju te kocenje nabije po klupi skroz do kabine

Mozda bi se ipak trebalo vezati :confused0006

Opet se sparkirao onako majstorski, na mjestu okrenuo guzicom skoro na travu uz stajanku, kad smo iznjeli stojadina preko rampe i pustili po kosini otisao je skroz sa stajanke i upao u
blato.

Trebalo je traktor da ga iscupa :ebudale:


Ovaj se LORAP nije vratio iz Sarajeva do kraja mog sluzenja .


Poslije nekog vremena digla se totalna frka ,neka situacija sa Kosovom, najstariji su u karijeri
pamtili mozda dvije-tri takve situacije .
Uzbuna u dva po noci,svi pod punom opremom u rupu.Treba hitno sve pripremiti za snimanje L-kontejnerom.

A na kontejneru puknuta vrazja roleta,zapela ukoso na pola prozora.Domislili se da ju dignemo uz
pomoc ispitnog pulta, gurajuci rukama stranu koa zapinje, pa u otvorenom polozaju iskopcamo motor pa nek bude dignuta.


Samo, ispitni pult je Bjelanivic odnio u Sarajevo.

Malo sam proucio shemu rada motora, jednostavno : 28v napajanje, promjena polova na motoru ,krajnji prekidaci i zastita od preopterecenja .



Moja ideja se svima ucinila dobra, brzo smo od Gajica dobili papir da to napravim .Radni stolovi
kontejneraca imali su stabilizirane izvore napajanja, sa podesavanjem napona i struje, tako da smo gaspojili na Laslov radni stol, podesili struju prema prekostrujnoj zastiti motora ako nesto krivo krene,odvojili napajanje motora i klasicnom metodom "crvena na crvenu , zelena na zelenu " :urnebes:
odvrtjeli roletu uz pomoc ruku i motora do kraja

Normalno da nema crvene i zelene, obje zice na motoru su crne , pa se u skladu sa Marfijevim zakonima , roleta u prvom pokusaju spustala a ne dizala ,dok nismo zamijenili polaritet.




(Inace rijetko kad spojim trofazni motor da se vrti na pravu stranu isprve,a sanse su jednake ,valjda to tak mora biti :confused0006 )



Kad su obje rolete bile dignute, osigurali smo prikljucke da ne lamataju po unutrasnjosti i ostavili
odvojene motore.
Zbog dignutih roleta cijelu su pistu i prilazne stajanke okefali ROLBAMA za ciscenje
snijega , a vani dvadeset stupnjeva :zubo: .Isto je javljeno u Slatinu i Golubovce, sigurno im nije bilo
jasno kog vraga ocemo, zasto cistiti pistu od snijega kad ga nema .Problem je da gume ne ispucaju neki kamencic u prozor kod polijetanja - slijetanja.



Rocko je otisao sa podvjesenim BAK-ovima u pratnji jednog L-17 iz 117 LAP-a.
L-17 sa raketama na svim podkrilnim nosacima i napunjenim topom ,obicno se nije letjelo tako.


Pravac Pristina, pa uz Prokletije pogledati cega ima kod susjeda ,Titograd(Podgorica) pa natrag.

Cekali smo cijelo vrijeme,napetost je bila maksimalna.Prvo se spustio L-17 sa svim raketama, i to je bilo dosta da napetost malo popusti.

Rocko je samo klimnuo ,film odma na razvijanje.
Nakon jos sat-dva kod desifranata, Gajic je prvo skrenuo kod nas i napomenuo da je sve radilo kako treba i da nema problema .

Tako da smo odma znali da ne misli na LORAP, nego na rezultate snimanja.
Uskorio je ukinuta uzbuna i sve se smirilo.

Evo , moja iskustva sa "bananom" su takva-vrlo pokvarljiva roba .

Jes da sam u rukama drzao kameru od 3,5 miliona (KA-112A, dio koji se vadi , bez ogledala je velicine nekakvog CB laser printera , ostatak sistema je milion)



I istina da je to fino i precizno sastavljeno ,ali moras imati bar deset komada da jedan bude ispravan.

Od dokumentacije je imala manual za koristenje, ispitivanje pomocu ispitnog pulta, spisak svih rezervnih dijelova sa preporucenim, koji kao cesce crkavaju(niti jedan od njih nije otisel) ,opcu elektricnu shemu.



Kad kupis od rusa, onda kamioni voze papire. Opsirnost njihive tehnicke dokumentacije je nevjerojatna,detaljne specifikacije svakog elementa.
Recimo kod releja u R-kontejneru broj namotaja, debljina zice, vrsta izolacije, probojni naponi, sastav legure kod posebnih namotaja, prijelazni otpori kontaka,sile na kontaktima , trazena vremena reakcije kotve magneta kod privlacenja i kod otpustanja.


Gotovo svaki element se moze napraviti ispocetka ako zatreba.

Jedino, kod ruskih kontejnera nikad nista nije crklo.

R-kontejner isto ima sat koji na filmu biljezi vrijeme, obican (TOCAN)muski rucni sat na navijanje,ucvrscen kopcama za stifte kud inace ide remen.I radi trideset godina , a LORAP ima bateriju kakvu nema nista drugo





Je , "Crknuo" je jedan motor za prematanje filma u AFA-39 kameri."Crknuo" jel smo ga otpisali ,rezervnih puna kutija a meni trebalo za izradu mini busilice [egyptian]

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 21:27
by kontejner
Pisem preduge postove :ebudale:

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:04
by VP4868/4
Firewall wrote:Evo tu su LOROP i LORAP


pretpostavljam da je fora u nazivu u tome s koje strane ( istočne ili zapadne ) dolazi?


evo nesto ima i na linku :
viewtopic.php?f=27&t=97&start=15

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:05
by LupusREBEL
Jesi gledao kad stavljaju i vade filmove iz tih uređaja za snimanje?

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:06
by kontejner
LORAP - Long range aerial panoramic photographic system


Kraticu su malo prilagodili , trebalo bi onda biti valjda LORAPPS, ali to je original americka kratica

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:10
by LupusREBEL
kontejner wrote:LORAP - Long range aerial panoramic photographic system


Kraticu su malo prilagodili , trebalo bi onda biti valjda LORAPPS, ali to je original americka kratica



LupusREBEL wrote:Jesi gledao kad stavljaju i vade filmove iz tih uređaja za snimanje?

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:18
by kontejner
Vadi se kamera( Otvori se kontejner i izvuce , naravno ne cijela ,ali veci dio.) , pa u tamnu komoru.Proucavao sam sistem umetanja filma, oko cega i kako, ali nikad nisam stavljao film unutra.
Najvise sto sam po tom pitanju radio je bila procjena kolicine filma , metoda je sasvim precizna :urnebes: Rukom opipas koliko je ostalo na kolutu , pa procjena .Promasio sam totalno :zubo: .Sprava je toliko kvarna da su to radili samo Laslo, Novakovic i Bjelanovic.Radi se u potpunom mraku ,tako da nemas sto vidjeti.

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:27
by kontejner
Oni nastavni planovi iz ucionice nisu za vojnike, vec za obuku podoficira i oficira. Predavanja o principu rada i prakticne vjezbe imali su stalno,recimo predavanje o kameri pa onda prakticna obuka sa umetanjem filma u kameru, i tako svako malo, da se zapamti i stekne rutina .A kamera je sama spadala u top secret , sa strogo ogranicenim pristupom, tako da i ono sto sam radio nije bas bilo po propisu, vise zbog znatizelje( ili kod problema sa roletama zbog potrebe, ali je to Rocko morao odobriti) .

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:29
by LupusREBEL
Ma ima hrpa negativa, ali su mi preuredno zafrkani pa sam mislio možda znaš razlikovati ispucani od novog...

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:37
by LupusREBEL
Znam da je to pitanje,,,
A i fotokemika u Meseraćivoj više ne radi pa je pitanje gdje bi se nabavile i povoljno kemikalije za ručno razvijanje filmova...

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:46
by VP4868/4
LupusREBEL wrote:Znam da je to pitanje,,,
A i fotokemika u Meseraćivoj više ne radi pa je pitanje gdje bi se nabavile i povoljno kemikalije za ručno razvijanje filmova...


cini mi se da su filmovi bili orwo 25asa (kontejnerac ce znati tocno),a ti
filmovi se nisu bas u civilstvu razvijali tako lako.
klasicni orwo 100asa se mogao kupiti ali na razvijanje ga je trebalo slati
negdje pa su oni onda kad se skupi to opet slali dalje(ovo je za color,a sa
c/b nisam se bavio).

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 21 Dec 2008, 22:53
by LupusREBEL
VP4868/4 wrote:
cini mi se da su filmovi bili orwo 25asa (kontejnerac ce znati tocno),a ti
filmovi se nisu bas u civilstvu razvijali tako lako.
klasicni orwo 100asa se mogao kupiti ali na razvijanje ga je trebalo slati
negdje pa su oni onda kad se skupi to opet slali dalje(ovo je za color,a sa
c/b nisam se bavio).

Razvija sam ja c/b filmove i od 100, 200, 300 i 400 asa a za 25 asa nisam nikad čuo...
Koliko znam ASA je oznaka za osjetljivost filma tj količinu srebrnog nitrata na filmu, sad se točno nesjećam, amaterski su pretežno 100 i/ili 200 ASA a 400 pretežno za profesionalce i noćno snimanje te za detaljnije slike...
Koliko se sjećam...

Ovi strojevi nemogu razvijat c/b negative već samo kolor ali s C/b negativa mogu razviti tj izraditi slike, bez ikakve frke.
Samo te negative koji su širine 10-15 cm nevjerujem da stroj može izraditi, opet bi se trebalo ručno izrađivat.
A taj strojčić nađe se sad na svakom koraku za jeftine pare, i sat i žuto svjetlo...

Samo neznam za kemikalije i foto-papir, možda kod Kopešića...

E sad kad vadiš film iz čitavog neispucanog kontejnera, bilo pomoću ljepljive trake (to je poseban mali stroj koji ima tvrdu ljepljivu traku i ona se gurne u kontejner pa ona se zaljepi za kraj filma i izvuče ga) ili da kontejner rastaviš, ispucani film na početku ima svrkani dio pa kužiš da je korišten a novi ne...

Sad me zanima dali se kod ovih negativa kuži?

Re: Nesto malo o Zeljavi.

PostPosted: 22 Dec 2008, 14:45
by VP4868/4
LupusREBEL wrote:
VP4868/4 wrote:
cini mi se da su filmovi bili orwo 25asa (kontejnerac ce znati tocno),a ti
filmovi se nisu bas u civilstvu razvijali tako lako.
klasicni orwo 100asa se mogao kupiti ali na razvijanje ga je trebalo slati
negdje pa su oni onda kad se skupi to opet slali dalje(ovo je za color,a sa
c/b nisam se bavio).

Razvija sam ja c/b filmove i od 100, 200, 300 i 400 asa a za 25 asa nisam nikad čuo...
Koliko znam ASA je oznaka za osjetljivost filma tj količinu srebrnog nitrata na filmu, sad se točno nesjećam, amaterski su pretežno 100 i/ili 200 ASA a 400 pretežno za profesionalce i noćno...


naglasak je bio na firmu ORWO(mislim da je DDR) koji se (celuloid) nije
mogao razvijati po sistemu udjes i kazes "napravi mi slike".
znam da je u zvijezdi bilo rola ORWO-a kao drva,a jesu li bili za
LORAP pojma nemam.znam da 100 din-a nije i u to sam 100% siguran
jer nije bio film "za doma" :lol: :lol:

inace sto manje ASA to je slika bolja jer je manje zrno i dade se
uvecavati do iznemoglosti.kod digitalaca je sto vise piksela,a ovdje
je sto manje ASA,gosta ili din-a.
400 din-a jos kako tako dok 800 i 1600 din-a daju sliku kao da gledas
kroz nocnu optiku-znaci blize losoj slici na televizoru nego fotografiji.
nesto sam radio sa kodakovim pred 15-ak godina i ima smisla,ako
slikas po smanjenoj vidljivosti i to jos na daljinu gdje ti blic ne moze
doprijeti.