Općenito o poletno sletnim stazama i aerodromima

[FirewireHR]

A koliko ima ukupno kratera po svim pistama i koja pista je najvishe onesposobljena?
ovo je dobar nacin za popravku....

Ja bih rekao pista 4
.

[treb]

A koliko ima ukupno kratera po svim pistama i koja pista je najvishe onesposobljena?

Sve su onesposobljene za išta više od možda ultralakih letjelica trenutno.

Broj kratera možeš vidjeti na Google Earthu.

[AutoExpert]

ova jedna od pista na BIH strani ima i neki nagib,tj nije ravna celim delom.....tek se na Google Earth vidi koliko su izminirali piste....

[treb]

ova jedna od pista na BIH strani ima i neki nagib,tj nije ravna celim delom.....tek se na Google Earth vidi koliko su izminirali piste....

Ajooj Experte... pa daj malo pogledaj fotke i filmiće! Nijedna pista nije ravna! 1 visi, 2 se uzdiže na kraju, 3, 4 i 5 imaju valove.

[AutoExpert]

Ma znam,napisah glupost jel sam gledao sve piste,nije mi jasno kako nisu moglu da ih naprave da budu ravne,...
Kako su uopste mogli da slecu na ovakve piste?

[treb]

Ma znam,napisah glupost jel sam gledao sve piste,nije mi jasno kako nisu moglu da ih naprave da budu ravne,...
Kako su uopste mogli da slecu na ovakve piste?

Slijetali su samo na piste 1 i rijetko 2. 1 je praktički ravna (malo je konveksna zapravo, ali to je nebitno). Pogledaj one snimke slijetanja iz 1990. Nikakav problem.

[relay station]

kad bi sljetali na pss 2(jako rijetko)pilot bi vidio ovo

calopek smeta nekako mi se cini u prilaznoj ravni

[treb]

kad bi sljetali na pss 2(jako rijetko)pilot bi vidio ovo

calopek smeta nekako mi se cini u prilaznoj ravni

Odavde, osim možda u nekim hitnim slučajevima, sigurno ne bi slijetali na pistu 2. Al da se sad ne qrčim, sigurno ovdje ima onih koji bolje znaju kak je izgledao školski krug na Željavi.

[relay station]

dobro malo lijevo calopek ionako nesmeta za sletanje na 2ku,a šk na zeljavi ionako ide samo na jednu stranu na drugu je nemoguc zbog plješevice

[yufighter]

Procedura za sletanje je bila sledeca:
dolazilo se do radio fara Rakovica ( RA 305) iznad koga se prelazio visoki konus na 5000m, zatim bi se uzimao kurs 342 letelo 2'20'' na toj visini i brzini od 600km/h nakon cega bi se ulazilo u levi spustajuci zaokret pri nagibu 30 stepeni, poniranju 3m/s i smanjenju brzine na 500km/h, dostizanja visine 4800m u kursu 142. Nakon preleta niskog konusa,RA 305 na visini od 1000m birao se dalji sletni far Vaganac VA 420 i dalje po proceduri kao u nastavnom filmu.

Na kraju jedno pitanje za ekipu iz 352-ge, da li su avioni te eskadrile nakon sletanja na pistu 1 isli pistom 3 do ukrstanja sa pistom 2 kojom bi nastavili do ukrstanja sa pistom 5 po kojoj bi dosli do rupe 4 u koju bi ih uvlacili tegljaci, ili su isli pistom 3 do glavne stajanke odakle bi ih putem prevukli traktorima do rupe 4?

[kontejner]

352 je uvijek koristila glavnu stajanku, i kad smo letjeli samo mi, i kad su letjele sve tri eskadrile .
Jel puk koristio stajanku kad mi nismo letjeli, nemam pojma .

Moguće to ima veze sa priključcima 380v postavljenim na prvim "parkirnim" mjestima od probnog stola .

Avioni su poslije letenja prevlačeni traktorima na četvorku .

[yufighter]

Moguće to ima veze sa priključcima 380v postavljenim na prvim "parkirnim" mjestima od probnog stola .

na sta mislis?

[kontejner]

LORAP kontejneri su zahtijevali kondicioniranje prije leta,da optika postigne stabilnu temperaturu .
Za to su korišteni vanjski klima uređaji , kolica veličine aku tegljača napajana iz standardne 380v mreže. Vrhovi kontejnera se mogu bočno preklopiti, sa jedne strane radi pristupa kameri i kazeti sa filmom, sa druge strane su priključci za fleksibilna crijeva za klimatizirani zrak . Prije leta se kontejner na stajanci crijevima spajao na klima- kolica da postigne radnu temperaturu .
Zbog toga su postojali priključci 380v na početku glavne stajanke .

Nakon zapuštanja motora, kontejner se prebacuje na vlastite sisteme i ganja ga avionski generator .

Ruske kamere imaju na objektivu grijač ko yugo45 na zadnjem staklu ,samo protiv zamagljivanja

[yufighter]

Prije leta se kontejner na stajanci crijevima spajao na klima- kolica da postigne radnu temperaturu .

Evo ga na 21 strani ovog dokumenta a na ovim 1 2 stranama ima dosta slika