Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Sve što se nebi moglo svrstati u prethodne topice, a tiče se ove teme.

Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Postby FirewireHR on 13 Jun 2012, 10:16

Zanimljiv članak o borabama sa Turcima na području Drežnika, Željave, Prijeboja, Grabovca... prije ~220 godina.

Image.Image
Image.Image

Nakon što su pojačani pričuvom iz Izačića, 2000 je Osmanlija 8. studenoga 1789. prijepodne razorilo bedem i spalilo brvnaru u Željavi, a zatim su s trima lakima i jednim teškim topom od 20 funti krenuli putem između Petrova Sela i Željave prema Priboju.
Istodobno je 3000 Osmanlija pregazilo Koranu i zaposjelo uzvisinu iznad Grabovca, ali su se poslije sat vremena okrenuli i bez borbe otišli natrag prema Izačiću.
Osmanlije koji su otišli prema Priboju otvorili su u 13 sati vatru iz topova i pušaka na tamošnje uporište Otočana i Iičana, a poslije 18 sati privremeno su prekinuli opsadu i vratili se u logor u Petrovu Selu.
Sljedećega dana, 9. studenoga 1789. godine, Osmanlije su se opet pojavili pred Pribojem i ponovo od 13-18 sati pucali iz svih oružja na uporište branitelja koji su uzvraćali.
Uspjeli su pogoditi i uništiti jedan turski top, a onda im je pristigao u pomoć pukovnik Rukavina s ogulinskom bojnom i dvama eskadronima husara, prevalivši prethodno put od Rakovice lijevom obalom Korane preko Plitvičkih jezera i istočnih obronaka Male Kapele do Priboja.
Osmanlije su navečer prekinuli napad na Priboj i počeli se povlačiti, a pukovnik Kulnek izašao je iz uporišta i sa svojim ljudima napao njihovo lijevo krilo.
Time je prouzročio veliku zbrku i spriječio Turke da se povuku u logor u Petrovu Selu.
Kako bi zaštitili Izačić, morali su promijeniti plan i povući se u prolaz zvan Grlo Željava, gdje su podigli novi logor.
Pretrpjeli su znatne gubitke, a svoje mrtve i ranjene ponijeli su sa sobom kako ne bi pali u ruke kršćana.
Branitelji su izgubili dva čovjeka i dva konja, a jedan časnik, devetnaest vojnika i dva konja bili su ranjeni.
Osmanlije su ostali u Grlu Željavi 10. studenoga cijeli dan, ali 11. studenoga spalili su logor i otišli prema Bihaću, ulogorivši se putem u Somišlju i Zavalju.
Ubrzo nakon dolaska u Bihać polovica je ljudstva krenula dolinom Une prema Velikoj Kladuši, dok se druga polovica neprimjerno rasporedila u devet utvrda duž bojišnice.
Pukovnik je Kulnek nakon obrane Priboja promaknut u čin general bojnika i postavljen za zapovjednika brigade.
[smly_c040smly.gif]
User avatar
FirewireHR
Veteran foruma
Veteran foruma
 
Posts: 5785
Joined: 29 Mar 2008, 15:43

Re: Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Postby FirewireHR on 13 Jun 2012, 10:30

Izgleda da je logor Turaka upravo bio negdje kod ili blizu današnjeg triangla. :)

Image
[smly_c040smly.gif]
User avatar
FirewireHR
Veteran foruma
Veteran foruma
 
Posts: 5785
Joined: 29 Mar 2008, 15:43

Re: Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Postby FirewireHR on 13 Jun 2012, 10:34

Utvrda u Drežnik Gradu.

Image

Image

http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv ... reznik.htm
Gadska ili gacka županija, koju presiecavaše rieka Gadska, pripadala je ujedno sa županijom krbavskom i ličkom osobitoj banovini hrvatskoj još u ono doba, kad su u kraljevini hrvatskoj vladali samostalni i narodni kraljevi hrvatski.

U toj gadskoj županiji ležaše i župa drežnička, koja dobi ime po svoj prilici od grada Drežnika, komu ide pismeni trag sve do početka XIV. vieka.

Sada leži grad Drežnik, zajedno s povećim selom, u ogulinskoj regimenti, te je stara župa drežnička pretvorena u vojničku satniju, koja ima u svom krugu deset selah sa blizu do 6000 stanovnikah. Može se reći da je vrieme ovdje sve izmienilo, samo tiha rieka Korana, koja izpod grada teče, napaja bistrom svojom vodom liepu okolicu, sve jednako kao što ju napajaše mnogo vjekovah prije.

Neumijem kazati da li je grad Drežnik stajao jur u vrieme crkvenjakah senjskih, koji su do godine 1260 upravljali županijom gadskom; nu godine 1323 spominje se već drežnički grad, jer ga iste godine darovà kralj Karol Roberto, zajedno s Otočcem, Frideriku knezu krčkomu, modruškomu i senjskomu, na viečna vremena, prem da se jur godine 1290 Friderikov otac, knez Dujam, pisao županom drežničkim, pošto mu je župa drežnička po rečenom kralju Karlu još u Apuliji obećana bila.

Isti knez Dujam dobi g. 1316 dne 12. listopada od istoga kralja Karla i gadsku županiju s gradom Otočcem i sa seli Doljan, Lažničić i Obrić. Spominjući Dujmove zasluge, veli kralj u darovnici medju ostalim: Kako ga je Dujam vierno podpomagao još onda, kad je bio u Apuliji, došavši k njemu preko mora i pozivajući ga na prestol ugarski. Kako je nadalje, kad kralj dodje na zemlju Hrvatsku i Ugarsku, junački branio ga proti njegovim neprijateljem a i proti istim svojim rodjakom velikom opasnošću života i štetom imetka.

Od višerečenoga kneza Friderika nasliedi njegova porodica Frankapanska grad Drežnik, te ga Frankapani-Trsački držaše u svojih rukuh sve do druge polovice XVI. vieka, kada radi viečnih napadanjah turskih, sve pogranične hrvatske gradove, medju kojimi bijaše i Drežnik, posjede carsko-njemačka ili zemaljsko-krajiška vojska.

Godine 1559 htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali jih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg medju Drežnikom i Bišćem hametom potuče. Sam grad s pristojališći pripadao je tada još Nikoli Frankapanu, ali vojnička posada u njemu bijaše carska.

Njekoliko godinah kasnije spominje se Drežnik pod kapetanijom bihačkom, dok taj znameniti hrvatski grad nebješe pao u turske ruke; ali jur g. 1578 obsjedaše Turci Bihač i osvojiše Drežnik zajedno sa Steničnjakom i Gvozdanskim, na što nadvojvoda Karlo, tadašnji zapovjednik hrvatske krajine, zajedno s banom nješto vojske sakupi, da oslobodi Bihač od obsjede, a ujedno pošalje pukovnika Jeremiju Šluna i konjaničkoga kapitana Jurja Križanića sa 1000 konjanikah i Uskokah na Drežnik, koji isti grad dne 28. kolovoza 1578 natrag oteše, pustivši tursku posadu zdravu kući, dočim oni posjedoše grad sa 50 Uskokah. Nu sljedeće jur godine osvojiše ga opet Turci, razoriv ga na toliko, da je mnogo vremena stojao pust.

Medju godinom 1620 i 1622 utvrdiše Turci s nova grad Drežnik, uz njeke druge gradove na Korani i Mrežnici, te ga čuvaše dugo vremena, prem da ga bješe g. 1683 grof Ivan Herberstein za njeko vrieme zauzeo i oplienio. Stoprv godine 1697 dodje general grof Auersperg obsjedati Drežnik, u kom bješe tada 20 do 30 Turakah, koji su branili grad velikim junačtvom, napokon moradoše ga predati u naše ruke, pošto je ipak od naših do 60 ljudih, što mrtvih što ranjenih palo, a medju prvimi bješe i topnički podpukovnik grof Berzetti.

Nu opet nebijaše sudjeno da Drežnik ostane u naših rukuh, jer ugovorom karlovačkoga mira (1699) bijaše granica tursko-hrvatska povučena uzduž Plešivice i Korane, s primjetbom, da i gradovi Drežniki Furjan imadu biti turski.

Tekar godine 1788 otme Drežnik na juriš ogulinski pukovnik i kasniji barun Peharnik od Hotkovića, iza kako dne 9. veljače iste godine njegov sin, kojega bješe s jednim trumbentašem poslao u grad na dogovor, puškom turskom ranjen pred gradom pade. Peharnik osvojivši grad zarobi u Drežniku 178 Turakah.

Kratko vrieme zatiem posjeti taj grad car Josip II. nagradivši one, koji su se odlikovali kod njegova osvojenja, ali još iste godine navališe Turci s nova na grad, nu nemogoše ga oteti i tako im bijaše u napred uvjek zaludno nastojanje njihovo, da ga dobe s nova u svoje ruke, jer ga naši znadoše vazda junački braniti i obraniti.

Do najnovijega vremena stanovao je u gradu kapetan drežnički, a grad je uzdržavao i popravljao carski erar, ali ove godine (1869) prodade isti erar taj grad njekomu trgovcu, koj nije imao prešnijega posla, nego razoriti dobar dio grada s istočne strane, kojega ni dugotrajno vrieme ni bjesnoća turska razoriti nemogaše.

Priložena fotografična slika snimljena je prije nego li je porušen rečeni dio grada.


Kula utvrde je danas obnovljenja...
Image

http://www.putovnica.net/pstyle/hrvatsk ... eznik-grad
odručje oko Slunja i Plitvičkih jezera često povezujemo s turizmom, pogotovo onim vezanim uz prirodu i vodene atrakcije, ali znate li koliko to isto područje 'skriva' povijesnih utvrda i starih gradova? Jedan od tih starih gradova je i Drežnik Grad, koji se nalazi u istoimenom mjestu kroz koje prolazi cesta od Grabovca do granice s Bosnom i Hercegovinom.

Tu je bilo sjedište nekoć davne Drežničke župe, kao dio Gacke županije, a vlasnici i gospodari ovoga grada bile su brojne hrvatske velikaške obitelji, od Nelipića i Babonića, do Frankopana, koji su njime vladali dvjesta godina – od početka 14. do sredine 16. stoljeća.

Smješten na samoj litici uz kanjon rijeke Korane, Drežnik Grad je bio vrlo važno uporište u borbi protiv Osmanlija. Prvi pisani spomen seže do 1323. godine, kada se spominje kao dio darovnice kralja Karla Roberta u kojoj Frederiku, krčkome knezu, daruje Drežnik Grad skupa s Otočcem.

Grad je od sredine 16. stoljeća često bilo osvajan i razrušen, ali bi se jednako tako vraćao pod hrvatsku 'kapu' i iznova bio obnavljan. Jedne je godine u oslobađanju grada sudjelovalo čak 1000 konjanika i uskoka. Od kraja 18. stoljeća Drežnik i službeno pripada Monarhiji, nakon što je oslobođen u dvodnevnoj opsadi, a 70 godina kasnije austrijski ga car prodaje nekom trgovcu koji je krenuo s rušenjem istočnih zidina i prodavanjem kamena za građevinski materijal.

Kroz iduća desetljeća Drežnik Grad je bio izložen devastaciji, ali početkom 21. stoljeća pokreće se sanacija zidova i krovišta glavnog okruglog tornja, da bi se prije dvije godine dovršila obnova te se Stari grad sada može obići kao dio turističke baštine rakovačkog kraja. Nadamo se da će i preostale dvije četverokutne kule i ostatak zidina uskoro zasjati punim sjajem!

Jednu zanimljivost smo ostavili za kraj. Znate li zašto taj dio Hrvatske nazivamo Kordun? Naime, Drežnik Grad, kao i Slunj, Cetingrad ili Tržac, bili su sastavni dio fortifikacijskih sustava, odnosno kordona, za obranu od Turaka, pa je s vremenom cijeli taj kraj dobio ime Kordun.
[smly_c040smly.gif]
User avatar
FirewireHR
Veteran foruma
Veteran foruma
 
Posts: 5785
Joined: 29 Mar 2008, 15:43

Re: Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Postby zagi on 14 Jun 2012, 05:54

Zanimljivi tekstovi.
User avatar
zagi
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
 
Posts: 717
Joined: 01 Mar 2011, 12:29
Location: Zagreb i Marija Bistrica

Re: Borbe sa Turcima na području Željave prije 200+ god.

Postby tomy on 14 Jun 2012, 07:44

da... istina... zanimljiva je povijest Željave i prije aerodroma... :a115
User avatar
tomy
Elitni forumaš
Elitni forumaš
 
Posts: 1914
Joined: 23 Nov 2009, 13:32
Location: kilometrima ispod planina...


Return to Razno o Željavi

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest

cron