Rasvjeta - određivanje potrebnog presjeka

Ovdje možete o bilo čemu što nije obuhvaceno u drugim temama (kupujem, prodajem, poklanjam, tražim, itd...)

Rasvjeta - određivanje potrebnog presjeka

Postby zdravko on 08 Jun 2009, 12:29

Primio sam na poruku u kojoj su nekakve šeme i uplatnica. Malo sam razmišljao i pretpostavljam da želite osvijetliti nekakve tunele. Možda ćete snimati nekakav film dokumentarni ili nešto slično. To nije bitno. Zaiteresirao sam se za specifikaciju elektro materijala koji ste naveli u popisu.
"STRUJA JE JEDINA IMENICA ŽENSKOG RODA KOJA SE NEDA DIRATI"
Tako je govorio moj profesor. Nakon srednje škole i uz rad pohađam 1.5 godina školu "n.tesla" i i usavršujem se za zanimanje elektro-tehničar za regulaciju i upravljanje elektro-energetskih postrojenja. Daleko je to iza mene i davno nisam proračunavao bilo kakva postrojenja.
Tu bi izneo nešto moga znanja pa ako se kome šta svidi neka izvuče neku pouku iz svega toga.

Za rasvjetu se uzima dvožilni kabl, a ne trožilni. Odma da napomenem na početku. Kod rasvjetnih instalacija normalnih stanova nije potrebno proračunavati presjek vodova jer je za ta opterečenja i DULJINU VODOVA koji dolaze u stanove sasvim dovoljan presjek 1.5mm2. Koji je kao min. dopušten za unutrašnje instalacije.
Međutim kod većih instalacija, ureda, škola, hala, bolnica itd. gdje se ne radi samo o većim trošilima, nego su i DULJINE VODOVA znatno veće, treba vodove ćiji smo presjek odabrali prema predviđenom opterećenju, kontrolirati još i u pogledu dopuštenog pada napona.
Ako je pad napona u pojnim vodovima do trošila prevelik, rasvjetna će tijela davati manji svjetlosni tok od onog za koji su predviđena pa će rasvijeta biti preslaba.
Iz tih razloga uzima se da pad napona od izvora do trošila nesmije biti veći od 3%.
(3*220)/100=6.6V
Provođenjem kontrole pada napona u instalaciji određujemo najmanji joj dopušteni presjek vodova kako bi bila što ekonomičnija.
Na jedan strujni krug smijemo priključiti najviše 10 rasvijetnih tijela.
Uzmimo za primjer duljinu voda od 400m. Imamo 400m faze i 400 m 0, dakle napojni i povratni vod=800m. Uzmimo reflektor od 150W i izvor struje 220V.
Zanima nas koliki min. presjek vodića moramo uzeti.
Prema ohmovom zakonu: U=I*R
otpor voda kod jednofazne instalacije je: R=(q/S)*800 q=0,0175 (specifićni otpor za bakar)
Uvrstimo to u formulu za pad napona: U=I*(q/S)*800
a iz toga dobivamo minimalni dopušteni presjek:S=I*(q/U)*800
Struju koju vuće rasvjetno tijelo dobivamo iz formule I=P/U I=150W/220V I=0,682
S=0,682*(0,0175/6,6V)*800
S=1.44mm2 znaći 1.5mm2 bi bilo dovoljno

Pogledajmo koliki presjek voda trebamo kod dvije žarulje , a svaka je po 150W
I=300/220=1,36A
S=1,36*(0,0175/6.6)*800=2.88mm2 poslje 2.5mm2 najbliži je 4mm2. To znači da bi za dvije žarulje trebali presjek voda od 4mm2 za dužinu od 800m (2x400m).

Ako je pad napona u pojnim vodovima do trošila prevelik, rasvjetna će tijela davati manji svjetlosni tok od onog za koji su predviđena pa će rasvijeta biti preslaba.
Pogledajmo to na primjeru da uzmemo recimo za dužinu voda 800m(2x400) presjek 1.5mm2 i 3xžarulje svaka snage 150W.
I=450W/220V=2,045A
pad napona bi bio:
U=I*(q/S)*2l=2,045*(0,0175/1,5)*800=19,08V
To znaći da bi na zadnjoj lampi imali napon od 200V. Ona nebi sjajila punim sjajom.
Sada se možemo igrati sa dodavanjem rasvjetnih tijela u strujni krug i proračunavati.
Htio bi još nadodati da vodovi od 1.5mm2 dopuštaju trajno opterećenje od 16A, a pri faznom naponu od 220V snagu 3500kW.
Za složeni strujni krug gdje žarulje nisu iste snage i gdje se ne nalaze na jednakim udaljenostima postoji posebna metoda : "metoda strujnih momenata".
Pod strujnim momentom podrazumijevamo umnožak jakosti struje I i udaljenosti u metrima one točke od osigurača u kojoj se ta struja odvaja od voda u kojem tražimo napon. Tu točku nazivamo hvatištem struje i tu vrijedi kirhofov zakon da je struja prije grananja jednaka sumi struja posle grananja.
M1=I1*l1, M2=I2*l2, M3=I3*l3...
Ukupni strujni moment ovog strujnog kruga jednak je zbroju pojedinih momenata:M=M1+M2+M3...
Ako ukupni strujni moment pomnožimo sa 2*(q/S), dobićemo ukupni pad napona od izvora do željenog trošila.
Upad=2+(q/S)*(M1+M2+M3...)
Minimalni presjek:
S=2*(q/6.6V)*M

Moj bi vam savjet bio da nosite taj mali generator sa sobom selektirate dijelove i osvjetlite ih. Nećete imati veliku duljinu voda, možete upotrijebiti manji presjek 1.5mm2, a možete upotrijebiti više rasvijetnih tijela. Uz generator od 1kW, možete uzeti trajno opterečenje od 0.8, 800W što bi bilo 5 reflektora.

Pretpostavljam da se radi o privremenim instalacijama, pa iz toga razloga da napomenem da u takvim okolnostima u tim prostorijama smiju se upotrebljavati nezaštićeni vodovi tipa G i slično. Strujni krug u takvim situacijama osigurava se sa najviše 10A i tako se proračunava. Za iluminacije postavljene na dohvat smiju se upotrebljavati samo grla kojih su vanjski dijelovi od izolacionog materijala. Električne instalacije na slobodnom prostoru uopće, a u zatvorenim prostorijama one koje se upotrebljavaju samo povremeno, moraju pružati mogučnost potpunog električnog iskapčanja. Što u vašem slučaju uvjetuje generator.
Eto ako sam vam ikako mogao pomoći da izvučete nešto iz svega toga.
User avatar
zdravko
Tihi forumaš
Tihi forumaš
 
Posts: 17
Joined: 22 Dec 2008, 09:08

Return to Off topic

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest

cron